Sudski dvoboj

Image

Dvoboj kao oblik sukobljavanja pojedinca protiv pojedinca (sam naziv dvoboj govori nam da se radi o sučeljavanju dvojice protivnika) često se susreće u povijesti kao način rješavanja sporova. Osnovna karakteristika dvoboja je težnja da oba protivnika budu naoružana jednakim oružjem, kako bi izgledi bili izjednačeni i ovisili isključivo o vještini boraca, odnosno o “božjoj volji”. Baš taj izgovor “božja volja” koristio je u srednjem vijeku suverenima da u konfliktima njihovih vazala ne presude osobno, već su ih upućivali na dvoboj. Na taj način su vladari “oprali ruke” od delikatnih odluka koje su mogle izazvati nezadovoljstvo njihovih poređenih, otkazivanje poslušnosti ili čak pobunu, što bi za feudalnu hijerarhiju tog doba bili jako opasno.

Takvi okršaji imali su naziv sudski dvoboj  i bili su dopušteni. Održavali su se u Europi do pred kraj 14.stoljeća.

Oglasi

Floret i maska – poticaj za športsko mačevanje

This slideshow requires JavaScript.

 

Velik broj sukoba rješavao se u prošlosti izravnom borbom suparnika – dvobojem. Dvoboji mačevima bili su česti u Europi tijekom 16. i 17. stoljeća, da bi krajem 18. i u 19. stoljeću prevladali dvoboji pištoljima. Kako bi se duelisti pripremili za eventualni sukob trebali su vježbati mačevanje, ali sa što manje rizika od ozljede za vrijeme vježbe. Iz te potrebe izumljen je floret – rekvizit za vježbu koji nije imao zašiljen vrh, a početkom 18. stoljeća uvedena je i žičana maska (braća Boissier), pa je zaštita prilikom vježbanja bila potpuna. Ovakvo povećanje sigurnosti prilikom mačevanja doprinijelo je njegovoj popularnosti i rasprostranjenosti, pa je mačevanje postalo šport.

Mačevanje na Olimpijskim igrama

This slideshow requires JavaScript.

 

Mačevanje se kao jedan od najstarijih i najuglednijih športova pojavilo na programu prvih Modernih Olimpijskih igara, u Ateni  1896. godine.
Osnivač Modernih Olimpijskih igara, Pierre de Coubertin i sam je uz neke druge športove vježbao mačevanje.
Milan Neralić bio je prvi Hrvat uopće koji je nastupio na Olimpijskim igrama  i prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsku medalju.  U Parizu 1900. godine osvojio je brončanu medalju u sablji, u konkurenciji učitelja mačevanja. Nastupao je za Austro-Ugarsku , u čijem sastavu se u to vrijeme nalazila Hrvatska.

Razvoj floreta

This slideshow requires JavaScript.


Floret se kao rekvizit za vježbanje pojavio u krajem 16.stoljeća u Francuskoj. Naziv dolazi od francuske riječi fleur (cvijet) jer je vrh oštrice bio omotan navoštanim platnom kako ne bi bio opasan. Tako omotan vrh izgledao je kao cvjetni pupoljak i odatle naziv. Floret (franc. fleuret) je služio kao rekvizit za vježbanje tehnike mačevanja i u pravilu se nije koristio u dvobojima, gdje su se borbe vodile mačem (franc.épée).
Oštrica floreta imala je četverobridni (pravokutni) profil, a drška i branik (košara) tijekom vremena su se mijenjali dok suvremenim pravilima športskog mačevanja nije propisan oblik i veličina floreta.

Prvi tragovi

egipat

Prvi crteži koji prikazuju mačevanje nađeni su u Starom Egiptu.
Reljef na grobnici Ramzesa III (Abu Medina, Gornji Egipat) iz 1160. godine p.n.e. prikazuje borbu za koju se smatra da je preteča mačevanja.